Stažiranje - zašto raditi kada mogu odmarati?

Stažiranje - zašto raditi kada mogu odmarati?
Stažiranje

Stažiranje - zašto raditi kada mogu odmarati?

Ljetni semestar je konačno završen – više nemate obaveza na fakultetu i sada konačno možete slobodno putovati, posjećivati prijatelje, gledati serije ili jednostavno odmarati kod kuće. Zašto onda da se mučite sa prijavom na stažiranje, dobivanjem vize, životom van svoga doma, i ono najvažnije – radom usred ljeta?

Nekoliko razloga možete čuti u nastavku – a ukoliko vas ubijedim da je stažiranje dobro za vas i korisnije od ljeta provedenog kući, na kraju teksta možete pogledati prezentaciju nekoliko programa stažiranja u inostranstvu, zajedno sa rokovima za prijave, velikim brojem napomena i preporuka te iskustvima sa jednog od tih stažiranja. Za one vrlo radoznale, evo jednog dijela prezentacije:


Svi logotipovi preuzeti sa wikipedia.org

No, da započnemo. Stažiranje podrazumijeva rad na naučnom ili inžinjerskom projektu, tj. razumijevanje i rješavanje nekog problema, što znači da ćete stažiranjem vidjeti koliko zapravo (ne) znate i šta trebate unaprijediti. Osim toga, steći ćete iskustvo u radu u grupi na određenom projektu te iskustiti kako je zapravo biti naučnik ili inžinjer, što će vam pomoći da odlučite želite li se baviti određenom oblasti. Ova saznanja će vam kasnije biti vrlo korisna, jer će vam uštedjeti dosta vremena i truda te omogućiti da bolje iskoristite i izaberete prilike koje će biti pred vama.

Pored ličnog napretka, stažiranje će vam donijeti preporuku vašeg mentora na stažiranju, što je od velike važnosti kada se prijavljujete na stipendije za studije u inostranstvu. Razlog je jednostavan: stažiranje je slično situaciji u kojoj ćete se naći pri odlasku na studij u inostranstvu, zbog čega uspješno stažiranje implicira veću vjerovatnoću uspjeha na studiju i radu kasnije.

Ukoliko nemate (međunarodnu) preporuku ili nagradu, jedino što komisija za stipendije može vidjeti je da ste dobri „u svome kraju“ te vas ne može pouzdano uporediti sa drugim studentima (koji su vjerovatno bili na stažiranju). Dodatni problem je što naši univerziteti generalno nemaju sjajan međunarodni rang, pa u međunarodnoj konkurenciji od samog početka imate manje šanse. Krajnji rezultat svega navedenog: komisija za stipendije će se teško odlučiti da rizikuje dodijeljivanjem stipendije baš vama, jer ste za njih nepotvrđeni “kapital”.

Stoga, ukoliko želite stipendiju za studij u inostranstvu (posebno na poznatijim institucijama) potrebno vam je međunarodno priznanje vašeg znanja, a preporuka mentora sa vašeg stažiranja je jedan od najboljih načina da takvo priznanje dobijete.

Također vrlo važno: tokom stažiranja ćete upoznati velikoj broj drugih stažista iz raznih dijelova svijeta, raditi na novim problemima i u drugoj sredini, i naravno posjetiti mnoga mjesta koja inače ne biste jednostavno posjetili.

Gloriette, vrt dvorca Schönbrunn, Beč

Ukoliko sam vas ubijedio da je stažiranje korisno za vas, pogledajte ovu prezentaciju programa stažiranja u inostranstvu i podijelite ovaj tekst sa drugim studentima. Pored već navedenog, prezentacija sadrži i listu dokumenata potrebnih za većinu programa stažiranja – a kako će vam slični dokumenti biti potrebni za prijave na studij, ovim ćete biti dobro pripremljeni za budućnost. Što se tiče dobivanja vize, taj proces je vrlo lagan, jer iznos stipendije/plate koju dobivate na stažiranju je dovoljan za pokrivanje svih troškova, a većina institucija može pružiti smještaj za studente na kampusu pa ni to ne predstavlja problem. Stoga, najteži dio na putu do stažiranja je da sebe ubijedite kako se trebate prijaviti i da to i uradite!